Desetak zastupnika uputilo je apel novoj Europskoj komisiji da usvajanje europskog zakona protiv kršenja ljudskih prava postane jedan od prioriteta nove vanjske politike. Nazvali su to “velikom pogreškom” što nova Komisija još nije uvrstila takozvani Magnitskyjev zakon na popis ključnih ciljeva za nadolazeće godine.
Apel su potpisali i zastupnici Europskog parlamenta i nacionalni političari iz Francuske, Njemačke, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva. Zakon je nazvan po ruskom računovođi Sergeju Magnitskyju. Godine 2009. preminuo je pod sumnjivim okolnostima u zatvorskoj ćeliji u Moskvi. Magnitsky je vjerovatno otkrio poreznu prevaru koju su počinile visoke ruske službene osobe i političari.
Među zemljama koje već imaju Magnitskyjev zakon su Sjedinjene Države, Kanada i Velika Britanija. Takav zakon omogućuje uvođenje sankcija protiv ruskih pojedinaca i tvrtki, poput zamrzavanja bankovnih računa i zabrane izdavanja viza.
Nizozemski parlament je nedavno pozvao premijersku vladu Rutte da uvede takav Magnitskyjev zakon i u Nizozemskoj ako to ne uspije na razini EU-a. Stoga je Nizozemska ranije ove godine u EU predložila zakon kojim bi se mogle sankcionirati strane poslovne osobe i političari ne samo zbog kršenja ljudskih prava, već i financijskih i gospodarskih prijevara te kaznenih djela. Time nizozemski prijedlog ima širi i općenitiji pristup nego Magnitskyjev zakon, jer on više nije usmjeren samo protiv ruskih osumnjičenika.
Jedna od prepreka i prigovora nekih zemalja članica EU-a upravo je povezanost zakona s imenom Magnitsky. Povezivanje sa smrću ruskog računovođe moglo bi stvoriti dojam da je zakon usmjeren protiv Rusije, dok je namjera zakona suzbijanje kršenja ljudskih prava širom svijeta. Stoga Nizozemska ne govori o Magnitskyjevom zakonu, nego o EU-sanctijskom režimu.
Pri raspravi o tom nizozemskom prijedlogu početkom godine bilo je mnogo potpore, ali nije donesena konačna odluka. Budući da je sada na novoj Europskoj komisiji da dovrši postupak, očekivalo se da će Komisija Von der Leyen u novi vanjskopolitički program uključiti zakon protiv kršenja ljudskih prava. Dva nova europska čelnika, predsjednik EU Michel i predsjednica EK Von der Leyen, oboje su izjavili da žele da EU bude samosvjesniji i aktivniji na svjetskoj sceni.