Prema belgijskim vlastima, postoje naznake da je Huawei kontaktirao zaposlenike zastupnika u Europskom parlamentu ili druge utjecajne osobe unutar europskih institucija. Te osobe su navodno primale poklone ili druge usluge u zamjenu za povoljne informacije ili političku podršku. Radi se o strukturiranom obliku utjecaja koji je moguće već neko vrijeme u tijeku.
Zaposlenik jednog talijanskog zastupnika u Europskom parlamentu trenutno je predmet zahtjeva za izručenje. Belgijske vlasti žele ispitati tu osobu o mogućim plaćanjima i vezama s predstavnicima Huaweija. Ukupno je navodno uključeno više zaposlenika parlamentaraca, no službene optužnice još nisu objavljene.
Tijekom pretraga u Bruxellesu pretraživani su uredi i radni prostori povezani s europskim institucijama. I privatne rezidencije također su bile predmet ispitivanja. Belgijska federalna policija i tužiteljstvo surađivali su s drugim europskim istražnim tijelima. Značajno je da je u istragu uključena i europska služba za borbu protiv prijevara OLAF, što naglašava ozbiljnost slučaja.
Sumnje se dijelom odnose na Tomáša Zdechovskog, češkog člana Europskog parlamenta, i njegovog bivšeg asistenta. Također se istražuje i zaposlenik talijanskog zastupnika Andree Cozzolina. Cozzolino je ranije bio povezan sa skandalom poznatim kao Qatargate, u kojem su strane utjecaje i podmićivanje igrali središnju ulogu.
Trenutačno se pokušava utvrditi točan opseg mreže. Istraga se koncentrira na kontakte između Huaweija i osoba koje su imale pristup internim informacijama ili odlučivanju unutar EU institucija.
Mnoge zemlje EU u posljednjim su godinama svjesno odlučile ne dopuštati Huawei tehnologiju u svoje osjetljive komunikacijske infrastrukture. Postoji bojazan da bi kineska vlada preko Huaweija mogla pristupiti povjerljivim podacima poput e-mailova i dokumenata državnih službi. Zbog toga su u zemljama poput Njemačke, Francuske i Nizozemske uvedena ograničenja.