Također, različite europske frakcije smatraju da bi trebalo uvesti porez na dobit koju ostvaruju i ne-europske tvrtke na digitalnim uslugama. Poseban je fokus na velike američke tehnološke tvrtke kao što su Google, Meta i X/Twitter. Neke zemlje EU prijete da će same krenuti u uvođenje takvog poreza ako Bruxelles to ne učini.
Rasprava je tijesno povezana s pripremom novog proračuna EU za razdoblje nakon 2027. godine. Traže se dodatni izvori prihoda, a porez na online kockanje smatra se mogućim doprinosom.
Brz rast
Pristaše ističu da je online kockanje sektor koji brzo raste i djeluje preko granica. Tvrtke za kockanje profitiraju od europskog unutarnjeg tržišta i digitalne infrastrukture, dok se porezna pravila u zemljama znatno razlikuju.
Promotion
Te razlike, prema zastupnicima u Europskom parlamentu, dovode do fragmentiranog okruženja. To može rezultirati nepoštenom konkurencijom među kladionicama i kockarskim tvrtkama u zemljama EU te otežava učinkovito suzbijanje ilegalnih ponuđača.
Istodobno, postoji otpor. Porezi u Europskoj uniji uglavnom su nacionalna nadležnost, što znači da sve zemlje EU moraju pristati na zajedničku mjeru.
Otpor
U tome je i problem. Neke zemlje imaju razvijen sektor kockanja i boje se negativnih posljedica (čitaj: manjih prihoda). Malta se često spominje u raspravi kao mogući protivnik koji bi mogao blokirati odluku.
Ipak, pristaše i dalje guraju ideju kao način da se stvore novi prihodi za europske prioritete. Razmišlja se o ulaganjima u primjerice mlade i obrazovanje.
Još je neizvjesno hoće li se prijedlog doista razraditi. Prvo Europska komisija mora istražiti je li takav porez pravno i praktično izvediv unutar postojećih europskih pravila.