Komisija navodi da je neovisnost sudaca u Mađarskoj sustavno ugrožena. Politički utjecaj na imenovanja, sankcije i ovlasti sudova i dalje nije ukinut. To izaziva zabrinutost oko poštenog suđenja i blokira daljnja europska plaćanja Budimpešti.
Ukupno je i dalje zamrznuto više od 18 milijardi eura sredstava EU-a. Prošle godine Komisija je oslobodila 8 milijardi eura nakon što je Mađarska provela nekoliko pravnih reformi. Prema Bruxellesu, od tada je postignut vrlo mali napredak unatoč ranijim obećanjima Mađarske vlade.
Nervoza glede Mađarske raste ne samo u Komisiji, nego i među državama članicama EU-a i u Europskom parlamentu. U nekoliko glavnih gradova sve je glasniji poziv na snažnije mjere. Danska čak želi suspendirati mađarsko pravo glasa u Vijeću.
Nizozemska europarlamentarka Raquel García Hermida-van der Walle (D66), koja je u ime Europskog parlamenta sudjelovala u izradi godišnjeg izvješća, izrazila je velike zabrinutosti: „Kada vidite kako zemlje poput Mađarske ignoriraju vladavinu prava, mogu razumjeti zašto se Europska komisija ne osjeća ozbiljno shvaćenom. Savjeti za jačanje sudbene vlasti i neovisnih medija jednostavno završavaju u drobilici.”
Tijekom plenarne rasprave u Europskom parlamentu različite političke skupine pozvale su da se konačno uvedu konkretne sankcije protiv tvrdoglave mađarske premijera Viktora Orbána. Na debati u Strasbourgu istaknuto je prisustvo gradonačelnika Budimpešte, Gergelyja Karácsonya. Kao proeuropski kandidat, iduće godine na izborima će se suprotstaviti vladajućoj Fidesz stranci. Europski parlament dodijelio mu je gromoglasan aplauz.
Izvješće također sadrži kritike o situaciji u drugim zemljama EU-a. U Rumunjskoj i dalje postoje zabrinutosti zbog političkog pritiska na suce i medije. Na Malti nije postignut zadovoljavajući napredak u jačanju vladavine prava, unatoč ranijim obećanjima. Slovačka prima oštre kritike zbog nedavnih promjena zakona koje mogu ugroziti neovisnost sudaca. Češka zaostaje u transparentnosti oko imenovanja u pravosuđu.
Europska komisija primjećuje da neke zemlje ne krše samo pravila EU-a, već i svoje vlastite zakone, čime potkopavaju međusobno povjerenje unutar Unije. Iako neke zemlje ostvaruju određeni napredak, prema Bruxellesu često nije dovoljan da bi se govorilo o strukturnim poboljšanjima.
Unutar Europske unije raste podjela oko pristupa prema zemljama koje narušavaju standarde vladavine prava. Dok se neke vlade zalažu za diplomaciju i dijalog, druge države zahtijevaju strože sankcije. Komisija nastoji balansirati između tih pristupa, no političko-upravni zastoj oko Mađarske ostaje ključna tema.
Kao odgovor na to, Europska komisija sada razmatra proširenje svog pristupa. Trenutno se radi na proširenju postojećeg sustava "novac za reforme", prema kojem će uskoro i druge zemlje EU dobivati subvencije samo ako provode mjerljive reforme u području vladavine prava i demokracije.