Europski parlament prošlog je tjedna usvojio neobvezujuću rezoluciju u kojoj izražava zabrinutost zbog onoga što smatra ozbiljnim pogoršanjem demokratske situacije u Gruziji. U rezoluciji se spominje nedavni zakon o „stranim utjecajima“, represija nad prosvjednicima i zastrašivanje oporbenih članova. Te se promjene smatraju u suprotnosti s europskim vrijednostima i normama.
Gruzijski premijer, koji je ranije europske kritike nazivao pristranima, ovu rezoluciju opisuje kao „sramotnu“ i „neprihvatljivu“. Kobasjitze tvrdi da nema represije niti odstupanja od demokratskih pravila. Smatra da se europske institucije miješaju u unutarnje poslove zemlje.
Istodobno, u Gruziji se produbljuje jaz između proeuropske predsjednice Salome Zurabašvili i trenutnih vladara iz stranke Gruzijski san koji su nedavno zauzeli kurs koji je snažnije orijentiran prema Rusiji. Ovaj pro-moskavski stav povećava napetosti jer veliki dio stanovništva i dalje teži proeuropskoj orijentaciji.
Gruzija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU, no postupak pridruživanja odvija se sporo. Iako je prošle godine dobila status kandidata, stvarno učlanjenje još je daleko u budućnosti. Ta je prijava također odvojena od zahtjeva triju zemalja Zapadnog Balkana koje su oko istog vremena podnijele svoje molbe za članstvo.
Europska unija, s druge strane, želi ubrzati pristupanje Ukrajine i Moldavije. S obzirom na rastuću prijetnju iz Rusije, Bruxelles smatra brzu integraciju tih dviju zemalja strateškim prioritetom. Gruzija se zasad drži na većem odstojanju, djelomično zbog nedavnog smanjenja povjerenja u trenutnu vlast.
Zbog toga rezolucija Europskog parlamenta ne osuđuje samo situaciju u Gruziji, nego predlaže i konkretne mjere. Traži se uvođenje osobnih sankcija protiv, između ostalih, Bidzine Ivanishvilija, bogatog poduzetnika koji se smatra utjecajnom figurom iza vladajuće stranke. Spominju se i drugi političari i poduzetnici koji podržavaju pro-ruski kurs kao potencijalni ciljevi sankcija EU-a.
Napetosti između Gruzije i EU-a time se dodatno povećavaju. Dok se Bruxelles brine zbog povlačenja zemlje prema autoritarnim praksama, gruzijska vlada istrajava na svojoj politici. Takav stav prijeti ne samo odgoditi brzi ulazak u EU, nego i podrivati povjerenje međunarodnih partnera u stabilnost zemlje.