Europski računsku sud tvrdi da su kriteriji kontrole za isplate iz fonda za oporavak od korone (RRF) preopćeniti i nejasni. Zbog toga nije moguće dovoljno utvrditi doprinose stvarnih milijardi koje su isplaćene prema dogovorenim ciljevima. Revizori to nazivaju značajnim rizikom za učinkovito trošenje europskog novca.
Europska komisija želi sustav odgovornosti fonda RRF primjenjivati i na druge proračune EU nakon 2028. Prema kritičarima, među kojima je i nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu Bert-Jan Ruissen, to potkopava financijsku kontrolu. Bruxelles želi tako generalizirati previše labav model nadzora.
Računski sud otkriva da su mnogi ciljevi iz RRF-a previše nejasni ili teško mjerljivi. Prema revizorima, države članice EU često su dostavljale nepouzdane podatke o postignutim rezultatima. Neki unaprijed postavljeni ključni koraci bili su nejasno formulirani, zbog čega se isplate nisu uvijek mogle vezati uz konkretne rezultate.
Pri isplati sredstava za oporavak ne uzima se u obzir stvarni trošak niti poštivanje pravila. Države članice EU dobivaju novac na temelju postavljenih ciljeva i ključnih koraka, bez izravne veze s projektnim troškovima. Sankcije zbog neispunjavanja tih ciljeva rijetke su.
Iako je postotak grešaka u EU troškovima pao s 5,6 na 3,6 posto, on je i dalje iznad praga od 2 posto. Računski sud ističe da je taj pad pozitivan, ali da Europska komisija i dalje ne ispunjava vlastite norme za pozitivno mišljenje.
EU revizori također upozoravaju da će nepodmireni zajmovi EU do 2027. premašiti 900 milijardi eura. Troškovi kamata za paket za oporavak uspostavljen 2020. već su znatno veći od 14,9 milijardi eura predviđenih od strane Komisije i mogu narasti do više od 30 milijardi.
Prema Računskom sudu i nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu, ovaj rastući dug ugrožava održivost budućih proračuna. Ruissen naziva rast zaduženosti utegom za Uniju čije se troškove prebacuje na buduće generacije.
Prema njima, Europska komisija mora uvesti strože standarde financijskog izvještavanja. Europski porezni novac mora dokazano doprinositi konkretnim ciljevima poput konkurentnosti i klimatskih promjena, a ne nestajati u sustavu nejasnih obećanja i neobvezujućih dogovora.
Osim toga, Računski sud konstatuje da je tek pet posto raspoloživog proračuna kohezijskih fondova iskorišteno. Ti fondovi namijenjeni su EU subvencijama za podršku zaostalima regijama, no mnoge države članice ne uspijevaju lako iskoristiti ta sredstva. Kritičari to vide kao priliku za rezove i mogućnost prepolovljenja proračuna.