Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta u četvrtak će raspravljati s potpredsjednikom Komisije, Fransom Timmermansom, o tome kako europska poljoprivreda može postati održivija nakon pandemije koronavirusa. To je prva prilika za Odbor za poljoprivredu da ispita Timmermansa o njegovim još neobjavljenim planovima.
Video-rasprava na daljinu s Timmermansom vjerojatno će se uglavnom usredotočiti na buduću financijsku podršku poljoprivrednim sektorima. Neki zastupnici u Europskom parlamentu zalažu se za uključivanje poljoprivrednog sektora u megafond za oporavak od korone; drugi smatraju da je „sigurnije“ zadržati postojeće proračune za trenutačnu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
Međutim, o tom megafondu za oporavak EU-ovi povjerenici, ministri i čelnici država još nisu postigli dogovor. Timmermans je ranije najavio novi okolišni i klimatski plan („Zeleni plan“) zbog kojeg će se poljoprivredni sektor također morati suočiti s novim zahtjevima kako bi proizvodnja postala održivija i ekološki prihvatljivija.
Ali Europska komisija u ovim danima u "postkorona razdoblju" mora revidirati (čitati: smanjiti) sve prethodne planove kako bi oslobodila na stotine milijardi za gospodarski oporavak i potporu poduzećima. To znači da će Timmermans morati ne samo odgoditi ili prilagoditi svoj koncept „od farme do stola“ (F2F), nego će se pojaviti i situacija u kojoj bi uvjeti vezani uz klimu i okoliš mogli biti povezani s europskim (koronskim) potporama za oporavak u nadolazećim godinama. Time uvjeti iz Zelenog plana mogu postati sastavni dio europskog spasilačkog pojasa za mnoge grane industrije i sektore u mnogim zemljama EU-a.
Ranije ovog tjedna poljoprivredne organizacije iz triju zemalja Baltika: Estonije, Latvije i Litve pozvale su Europsku komisiju da novi Zajednički poljoprivredni program (ZPP) poveže s novim megafondom za oporavak od korone. Baltički poljoprivrednici zalažu se da se novi višegodišnji proračun (2021.-2027.) iskoristi za snažan i pravedan oporavak gospodarstava EU-a nakon pandemije korone, priopćila je latvijska poljoprivredna organizacija Farmers ‘Assembly.
Baltički poljoprivrednici smatraju da mjere za oporavak konačno moraju okončati dugu nejednakost među poljoprivrednicima EU-a. Ukazuju da od kada su te tri zemlje istočne Europe 2004. pristupile EU-u, dobivaju najniže izravne potpore, otprilike polovicu prosjeka potpora ostalim poljoprivrednicima u EU. Ti su iznosi, prema pismu koje su poslali, temeljeni na netočnim procjenama produktivnosti baltičkih poljoprivrednika prije pristupanja EU-u.