Europski lideri pripremaju konstrukt u kojem zamrznuta ruska sredstva neće biti „zaplijenjena“, već će služiti kao „jamstvo za zajmove“ Ukrajini. Kijev bi trebao kasnije vratiti iznose ako Moskva pristane na naknadu štete. Ova formulacija treba izbjeći pravne probleme i ekonomske posljedice u međunarodnim plaćanjima.
Radi se o iznosu između 140 i 210 milijardi eura ruskog novca. Europska komisija mogla bi izdati obveznice, pri čemu bi ruska sredstva služila kao jamstvo. Više zemalja EU spremno je poduprijeti ovaj model, pod uvjetom da novac uglavnom ide obrani. Mađarska ipak osporava plan pred Europskim sudom jer se osjeća zanemarenom u ranijim glasanjima.
Osim financiranja, ključna je i proširenje vojne potpore. Postignut je dogovor o izdvajanjima od dvije milijarde eura za dronove Ukrajini. Oni bi trebali pridonijeti velikom obrambenom zidu uz istočnu granicu Unije, usmjerenom na zaštitu od ruskih napada.
Ideja „zida od dronova“ sve je popularnija u Bruxellesu i nekoliko zemalja EU. Zid bi se sastojao od sustava za detekciju i obranu te bi poboljšao zaštitu zračnog prostora. EU želi pokazati da se njezina potpora Ukrajini ne svodi samo na financijske pakete, već uključuje i opipljivu vojnu potporu.
Još jedna sporna točka tiče se pripremnog pristupa Ukrajine Europskoj uniji. Do sada su zemlje poput Mađarske i Slovačke mogle blokirati taj proces vetom. Sada se predlaže promjena procedure: kvalificirana većina bi mogla odlučivati o vođenju pregovora „po poglavljima“, dok za konačno završno izvješće (kasnije) ostaje potrebna jednoglasnost.
Ovim modelom se ograničava moć pojedinih država članica, ali ostaje njihova konačna odluka netaknuta. Pristalice to vide kao uravnotežen način održavanja dinamike bez ignoriranja interesa svih zemalja. Protivnici pak strahuju od umanjenja nacionalnog suvereniteta.
Neformalni sastanak EU čelnika u Kopenhagenu uvod je u samit krajem listopada, gdje se očekuju formalne odluke. Uspjeh samita ovisit će o tome hoće li se u sljedećim tjednima moći postići kompromisi.
Ako se postigne dogovor, EU bi napravila važan korak u svojoj potpori Ukrajini: ne samo financijski i vojno, već i institucionalno ubrzavajući proces pristupanja.

