Čelnici vlada su prošlog tjedna već donekle otvorili put za to. Većina zemalja EU-a čini se spremna odobriti Mercosur sporazum, pod uvjetom da postoje dovoljna jamstva za europsku poljoprivredu. Time Luksemburg može postati trenutak u kojem se ekonomska nužnost i politička stvarnost susreću – a može se i definirati smjer novog europskog poljoprivrednog politika za godine koje dolaze.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu i američkog trgovinskog rata, EU razvija novu trgovinsku strategiju u kojoj se više ne uzimaju u obzir samo prigovori agrarnog sektora. Prema izvorima iz EU-a, sporazum s Mercorurom nije samo ekonomski, već i strateški potez u svijetu u kojem se trgovinski odnosi brzo mijenjaju.
Europska komisija želi ove godine završiti sporazum s Mercosurom. Sporazum bi trebao stvoriti jednu od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu ukidanjem velikog dijela uvoznih carina. Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen prošlog je tjedna tijekom posjete São Paulu izjavio da je još uvijek moguće potpisati sporazum u prosincu, pod uvjetom da Europski parlament i Vijeće ubrzaju proces.
Hansen je također istaknuo da novi mehanizam zaštite treba štititi europske poljoprivrednike od iznenadnih padova cijena poljoprivrednih proizvoda. Prema njegovim riječima, brazilska vlada s tim nije zadovoljna, ali EU to smatra uvjetom za potpisivanje.
Tijekom sastanka u Luksemburgu raspravlja se i o tome kako se poljoprivredni sektor može prilagoditi promjenjivim tržišnim uvjetima u godinama koje dolaze. Rat u Ukrajini i američki trgovinski rat jasno su pokazali da EU želi manje ovisiti o nekoliko velikih trgovinskih blokova.
Dansko predsjedništvo pokušava kombinirati razgovore o reformi Zajedničke poljoprivredne politike s novim trgovinskim sporazumima, dok se udruge poljoprivrednika boje dodatnih opterećenja zbog ekoloških propisa.