Čelnici vlada 27 zemalja EU-a nisu uspjeli postići dogovor o europskom višegodišnjem proračunu za 2028.–2034. tijekom njihova dvodnevnog sastanka u Bruxellesu. Dodatni summit 26. studenoga trebao bi prekinuti zastoj.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa tada mora izaći s prilagođenim prijedlogom. U narednim tjednima razgovarat će s Europskom komisijom i pojedinačnim vladama o mogućim uštedama i novim prihodima. Costa želi postići dogovor prije Božića, ali brojni čelnici vlada sumnjaju u ostvarivost toga.
Više ušteda
Trenutni kompromisni prijedlog irskog predsjedništva EU-a predviđa otprilike 160 milijardi eura manje rashoda nego što je Europska komisija prvotno predložila. To Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Švedskoj, Danskoj i Finskoj nije dovoljno daleko. Smatraju da EU mora dodatno smanjiti svoje rashode jer su i nacionalni proračuni pod velikim financijskim pritiskom.
Promotion
Posebno njemački kancelar Friedrich Merz snažno zagovara daljnje uštede. Smatra da su predloženi europski rashodi previsoki i želi da se Bruxelles više usredotoči na konkurentnost i obranu. Nasuprot tome stoje zemlje koje žele izbjeći smanjenje postojećih europskih potpornih programa.
Skupina od šesnaest zemalja EU protivi se smanjenju poljoprivrednih subvencija i financijske potpore siromašnijim regijama. Boje se da bi ti tradicionalni europski izdaci morali biti smanjeni kako bi se financirale nove (ekonomske i vojne) prioriteti. Time dolazi do sukoba ne samo između interesa bogatijih i siromašnijih članica, već i različitih shvaćanja budućih zadaća EU-a.
Novi porezi
Predsjednik Vijeća Costa nastoji premostiti sukobe predlažući nove europske prihode (čitaj: poreze). Razmatraju se nameti na duhan, elektronički otpad i emisiju CO₂. Spominju se i porezi na velike tehnološke tvrtke, kriptovalute i industriju igara na sreću. Dodatni prihodi omogućili bi nacionalnim vladama da manje sudjeluju u zajedničkom proračunu.
Međutim, i oko toga postoji velika podjela. Francuska smatra da su novi europski prihodi neophodan preduvjet za zaključivanje proračunskog sporazuma. Švedska sumnja u koristi, a belgijski premijer Bart De Wever upozorava da novi porezi nisu čarobno rješenje. Uz to, sve 27 država članica moraju pojedinačno prihvatiti takve mjere.
Europski parlament
Europski parlament također se protivi drastičnim uštedama. Predsjednica parlamenta Roberta Metsola smatra da čelnici vlada ne mogu stalno formulirati nove europske ambicije, a istodobno smanjivati potrebna sredstva. Posebno upozorava na uštede u obrani, znanstvenim istraživanjima, infrastrukturi i zaštiti od katastrofa. Bez dovoljno financijskih sredstava parlament bi mogao odbiti novi proračun.
Izbori
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen također upozorava da irski prijedlog prepolovljuje financijski prostor za nepredviđene krize. Prema njezinim riječima, EU je u posljednjim godinama upravo naučila koliko su takve rezerve važne. Pregovore dodatno otežavaju izbori ove jeseni u Španjolskoj te iduće godine u Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Posebno francuski predsjednik Emmanuel Macron zato inzistira na dogovoru prije kraja godine.