Europska komisija želi modernizirati i pojednostaviti pravila za sastavljanje godišnjih proračuna zemalja EU. Time bi se također mogao ponovno dovesti u pitanje iznos njihovih godišnjih doprinosa EU. Posebno su pravila o europskom proračunu u tzv. Paketu stabilnosti i rasta previše složena.
Prema riječima europskog povjerenika Paola Gentilonija (ekonomija), trenutna gospodarska situacija u zemljama EU također je drugačija nego prije deset godina. Stabilnost ostaje glavni cilj, no potrebne su hitne mjere koje će potaknuti gospodarski rast te moramo pokrenuti ogromna ulaganja kako bismo se mogli nositi s klimatskim promjenama, rekao je Gentiloni.
Trenutačna pravila proračuna između ostalog određuju da proračunski deficit zemlje iz eurozone ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a državni dug maksimalno 60 posto BDP-a. Ako se neka zemlja članica EU-ne pridržava tih pravila, ostale zemlje EU-a se miješaju jer preveliki deficiti u jednoj zemlji mogu dovesti u pitanje tečaj eura, što može negativno utjecati i na druge zemlje članice. Osim toga, zemlje koje se nalaze u teškim gospodarskim uvjetima ponekad mogu imati pravo na financijsku potporu iz fondova EU.
Najava studije o novim gospodarskim kriterijima za proračune EU-a donekle se poklapa sa posebnim samitom EU-a koji će predsjednik EU-a Charles Michel održati za dva tjedna u Bruxellesu o višegodišnjem proračunu EU-a. Čelnici vlada i ministri zemalja EU podijeljeni su oko maksimalnog iznosa EU rashoda jer ne žele ili žele vrlo malo povećati svoje godišnje nacionalne doprinose.
Zbog toga Komisija poziva zainteresirane strane, uključujući druge europske institucije, nacionalne vlasti, socijalne partnere i akademsku zajednicu, da u raspravi iznesu svoje mišljenje o tome kako se sustav gospodarskog nadzora i kontrole može poboljšati. Najkasnije do kraja ove godine Europska komisija želi imati nove dogovore.
Većina zemalja EU-a zagovara pojednostavljenje pravila proračuna, ali ministri financija EU-a su vrlo podijeljeni oko toga kako to treba provesti. Trenutna pravila dobro funkcioniraju u smanjenju proračunskih deficita, kao što je nedavno potvrđeno u Italiji i Grčkoj, ali ne i u smanjenju viškova u drugim zemljama EU. Posebno Nizozemska trebala bi više koristiti svoje štedne rezerve u korist slabijih zemalja EU, smatraju neke države.
Nizozemski ministar Wopke Hoekstra ranije je zagovarao da europska pravila moraju voditi održivim državnim financijama. Već je u Bruxellesu jasno istaknuo da nizozemske "rezerve" izračunate od strane EU daju iskrivljenu sliku jer Bruxelles također uračunava novac mirovinskih fondova.
U mnogim zemljama EU prihodi i sredstva za mirovine temelje se na poreznom sustavu, zbog čega vlada može donekle upravljati mirovinskim fondovima. U Nizozemskoj mirovinski fondovi su u vlasništvu poslodavaca i radnika, a ne države, i mirovinske rezerve nisu nacionalna rezerva.