Djelomični cilj za 2040. smatra se ključnim korakom prema potpunoj klimatskoj neutralnosti do 2050. Postoji neslaganje oko visine i sadržaja cilja. Ministarstva okoliša raspravljala su o planovima u četvrtak, no nakon toga su istaknuli da bi šefovi država i vlada idućeg mjeseca mogli donijeti konačnu odluku.
Šefovi država i vlada će se 23. listopada u Bruxellesu baviti ovom temom. Nakon toga će dansko predsjedništvo EU sazvati dodatni sastanak ministara okoliša. Podjela stavova dolazi u osjetljivom trenutku. Europa mora pravovremeno predstaviti vjerodostojne prijedloge za nadolazeći klimatski summit Ujedinjenih naroda.
Bez dogovora zemlje EU riskiraju da EU potkopa svoju međunarodnu ulogu kao klimatskog lidera. Kao privremeno rješenje dogovoren je „privremeni signal“. Takva „izjava“ bila bi smjernica, ali ne bi sadržavala obvezujuću brojku, već ciljani okvir. To bi trebalo pružiti jasnoću vanjskom svijetu, dok bi unutar EU ostao prostor za daljnje pregovore.
Jedno važno područje spora je pitanje smiju li se ulaganja izvan EU računati kao smanjenje emisija. Zagovornici smatraju da bi kupovina karbon kredita u inozemstvu bila prilika za brže smanjenje emisija diljem svijeta i potporu inovativnim projektima. Protivnici se boje da bi to moglo ukloniti poticaj zemljama unutar EU da same učine više.
Klimatski povjerenik Wopke Hoekstra naglašava da je cilj za 2040. nužan za održavanje smjera prema 2050. Bez jasnog međučina cilj klimatske neutralnosti do kraja može izblijedjeti. Istodobno, neke zemlje ukazuju na potrebu uzimanja u obzir utjecaja na gospodarstvo i energetsku sigurnost.
Zemlje poput Mađarske, Slovačke, Češke i Malte protive se preambicioznom tekstu, a oprezni su i veliki igrači poput Njemačke i Francuske. S druge strane, zemlje poput Španjolske i Švedske ne žele spuštati letvicu. Trenutno predsjedništvo EU (Danska) želi postići kompromis još ovog jeseni.
Jasno je da će rasprava o cilju za 2040. mjesecima nastaviti dominirati europskom politikom. Rezultat će biti odlučujući za vjerodostojnost Europe kao globalnog aktera u klimi i za smjer kojim će kontinent ići u nadolazećim desetljećima.
Posljednje vrijeme u mnogim zemljama EU sve češće se čuju glasovi koji govore da EU u godinama koje dolaze očekuju ogromne financijske obveze (restrukturiranje industrije, izgradnja europske obrane itd), te da će ranije obećane investicije i subvencije za klimu i okoliš vjerojatno biti prolongirane.