Komisija je predložila da tlo u cijeloj EU-u u roku od 25 godina mora biti u dobrom stanju. To neće biti obvezujuća direktiva, ali postavlja zahtjeve za redovitijim mjerenjima kvalitete tla. Većina zemalja se s time slaže, ali također ističu da je stanje tla toliko raznoliko i promjenjivo da nije moguće utvrditi jedan kriterij koji bi odredio što jest ili nije 'zagađeno' tlo.
Još nije jasno koje će kriterije Bruxelles koristiti pri odlučivanju treba li zagađeno tlo biti 'očistio' i tko će to platiti. Rezultate ispitivanja tla države članice moraju pohraniti u javni registar, čime susjedi i građani mogu podnositi tužbe za štetu protiv počinitelja.
Sustav registracije tla i potvrda o čistom tlu, prema Bruxellesu, može se kombinirati s potporama za vlasnike zemljišta, poljoprivrednike i vrtlara. EU ima više od 3 milijuna poznatih zagađenih lokacija, dok u posljednjim godinama nije provedeno intenzivno istraživanje tla u svim zemljama EU-a. Nizozemska ima oko 250.000 lokacija koje bi mogle biti ozbiljno zagađene.
Iako Nizozemska principijelno podržava prijedlog, vlada se boji praktičnih konsekvenci u našoj zemlji. Također, označavanje tla koja ne ispunjavaju standarde smatraju "neizvedivim", kao što je vlada ranije navela u dopisu parlamentu.
Organizacije za zaštitu prirode pozvale su Europsku komisiju da već sada postavi obvezujuće ciljeve za sprječavanje daljnje erozije tla. Međutim, povjerenik za okoliš Virginius Sinkevicius izjavio je da Bruxelles prvo želi osigurati da kvaliteta tla ne bude dodatno narušena; tek potom slijedi sanacija i poboljšanje.