Europski parlament protivi se manjem proračunu. Političari EU-a žele dovoljno novca za nove prioritete poput sigurnosti, obrane i konkurentnosti, bez rezanja postojećih izdataka za poljoprivredu i regionalni razvoj. Parlament je inzistirao na povećanju predloženog proračuna za 10 posto.
Novi nameti
To dovodi do sve izraženijeg fokusa na financiranje. Osim doprinosa 27 zemalja članica EU-a, traže se novi „vlastiti prihodi“ (čitaj: porezi) za EU. Oni bi europski proračun trebali učiniti manje ovisnim o izravnim uplatama iz nacionalnih proračuna.
Europska komisija predložila je nekoliko novih izvora prihoda. To uključuje prihode od kazni za dušik, elektroničkog otpada, duhanskih proizvoda i doprinos velikih poduzeća. Međutim, među zemljama EU-a još nema dogovora o tim planovima.
Promotion
Protivnici
Posebno se Njemačka protivi opsegu Komisijskog prijedloga od gotovo 2 bilijuna eura. Također, Nizozemska, Austrija, Danska i Finska spadaju u zemlje koje zahtijevaju znatne rezove. Švedska se također ubraja u ovu skupinu. Govori se o smanjenjima u stotinama milijardi eura.
S druge strane, EU želi istovremeno više novca posvetiti novim prioritetima. Obrana, sigurnost i konkurentnost dobili su važniju ulogu. To povećava napetosti s tradicionalnim velikim stavkama troškova, uključujući poljoprivredu i potporu regijama. Također troškovi vezani uz klimu moraju pronaći mjesto u novoj strukturi proračuna.
Digitalni porez
Europski parlament sam je predložio dodatne mogućnosti za nove prihode. Spominju se digitalni porez te prihodi od kriptovaluta i online kockanja. Posebno bi digitalni porez prema zagovornicima mogao donijeti znatne iznose. Međutim, Njemačka dovodi u pitanje mogu li takvi novi prihodi riješiti problem financiranja.
Berlin načelno nije protiv novih vlastitih prihoda, sve dok oni ne narušavaju konkurentnost. No, prema Njemačkoj, EU se ne može izbjeći znatnim rezovima na Komisijski prijedlog. Tu se sukobljavaju dva pristupa: traženje većih prihoda ili smanjenje ukupnog proračuna.
Postizanje dogovora
Nadolazeći pregovori moraju prevladati te razlike. Ne radi se samo o gotovo 2 bilijuna eura, već i o podjeli između novih i postojećih prioriteta te o načinu na koji EU financira svoje izdatke. Za konačni višegodišnji financijski okvir države članice i Europski parlament moraju postići dogovor.