Irsko predsjedništvo EU predložilo je revidirani proračun od 1,83 bilijuna eura za razdoblje 2028.–2034. godine. To je 8 posto manje od gotovo 2 bilijuna eura koliko je Europska komisija prvotno namjeravala. Irska time pokušava postići kompromis između zemalja koje žele znatne uštede i vlada koje žele zaštititi postojeće subvencije.
Manje ili više
Šest "štedljivih" zemalja smatra da je to smanjenje nedovoljno. Njemački kancelar Friedrich Merz ne smatra da prijedlog može biti temelj za dogovor. Ni nizozemski ministar financija Eelco Heinen sumnja da je moguće postići sporazum već ove godine. Šest zemalja želi uštedjeti stotine milijardi eura još više.
S druge strane, sedamnaest zemalja, na čelu s Italijom, Španjolskom i Poljskom, protivi se drastičnim rezovima u poljoprivrednim subvencijama i regionalnoj potpori. Irska izlazi u susret ovoj skupini tako što smanjuje te subvencije samo za 3 posto, što je znatno manje od drugih dijelova proračuna. No, poljoprivredne organizacije su i to ograničeno smanjenje odlučno odbile.
Promotion
Ekonomija
Najveće uštede odnose se na programe kojima EU želi ojačati svoju ekonomiju. Prije samo dvije godine prijedlozi bivšeg predsjednika EU Draghi-a hvaljeni su u krugovima EU-a jer je bilo riječ o "konačno investiranju u jaču i moderniju europsku ekonomiju".
Europski fond za konkurentnost, uključujući istraživanje, dobit će otprilike 362 milijarde eura, za razliku od prvotno predviđenih 409 milijardi. Također se znatno smanjuje međunarodna suradnja. Troškovi za europsku upravu padaju za gotovo 9 posto.
Prioriteti
Novi prijedlozi štednje stvaraju nove sukobe. Upravo štedljive zemlje žele dodijeliti više novca za obranu, sigurnost, istraživanje i jačanje europske industrije. Irska pokušava uskladiti te nove prioritete s postojećom podrškom poljoprivredi i regijama, ali zbog toga dobiva kritike iz različitih smjerova.
Europski parlament također se protivi smanjenjima. Eurozastupnici žele oko 10 posto više trošiti nego što je predložila Europska komisija. Upozoravaju da dodatna rezanja ograničavaju mogućnosti ulaganja u sigurnost, gospodarski razvoj i druge europske prioritete.
Porezi
Osim toga, postoji neslaganje oko financiranja. Irska predlaže nove europske namete koje bi godišnje trebale donijeti oko 55 milijardi eura. Među njima su porezi na poduzeća, duhan, elektronički otpad i emisiju CO₂. Europski parlament želi dodatno uvesti europski porez na digitalne usluge, online kockanje i dobici od kriptovaluta na internetu.
Čelnici vlada raspravljat će o irskom prijedlogu 15. i 16. listopada, nakon čega će o njemu u studenom moći raspravljati ministri u vijećima EU-a. Irska želi postići dogovor prije kraja prosinca, prije nego što rezultati izbora u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj dodatno otežaju pregovore. Sve 27 zemalja EU-a moraju pristati, a svoj pristanak mora dati i Europski parlament.