Pod vodstvom Cipra, zemlje EU sada su iznijele prvi protivprijedlog koji je otprilike 2 posto niži od plana Europske komisije. To znači smanjenje za više od 32 milijarde eura. Time je jasno da zemlje EU žele financijski kurs koji se razlikuje od onoga što zagovara Komisija i Europski parlament.
Zanimljivo je da se predložene uštede uglavnom odnose na programe za konkurentnost i vanjsku aktivnost Europske unije. Rashodi za poljoprivredu i regionalni razvoj uglavnom ostaju neoštećeni. Posebno su se zemlje koje primaju velika sredstva iz poljoprivrednih i kohezijskih fondova snažno zalagale za očuvanje tih proračuna.
Poljoprivredni proračun
Promotion
Čini se da se i dalje nazire politička podjela unutar Europske unije. Jedna skupina zemalja želi zaštititi poljoprivrednu i regionalnu potporu, dok druge države inzistiraju na manjem, ali na nove prioritete usmjerenom poljoprivrednom proračunu. Među njima su Njemačka i Nizozemska, koje zagovaraju uzdržanost u izdacima, ali prihvaćaju i višemilijardske rezove u poljoprivrednoj politici.
Europski parlament gleda sasvim drugačije na planove za naredne godine. Europski političari smatraju da Europska unija treba upravo više financijskog prostora da bi ostvarila svoje ciljeve. Pogotovo u proteklim godinama Bruxelles ima velike planove za veću autonomiju u području svjetske trgovine i obrane. Stoga se protive smanjenju proračuna i zalažu se za zadržavanje rezova poljoprivrednih fondova.
Novi prihodi
Uz raspravu o izdacima, traje i žustra debata o prihodima Europske unije. Europska komisija želi otvoriti nove izvore prihoda za financiranje proračuna. Predloženo je nekoliko opcija, no one nailaze na značajan otpor kod raznih zemalja članica EU.
Pregovori o tzv. vlastitim sredstvima zapeli su zbog velikih nesuglasica između nacionalnih vlada. Mnoge zemlje se boje da bi novi europski nameti mogli umanjiti njihove nacionalne prihode ili stvoriti nove terete za tvrtke i građane. Stoga je Bruxelles tim zemljama predložio da same iznesu prijedloge za nove prihode.
Klađenje i kockanje
Europski parlament pak pokušava iznijeti nove opcije. Razmatraju se, među ostalim, porez na online kockanje i nameti za globalne tehnološke tvrtke. Posebno velika pažnja pridaje se europskom porezu na kockanje. Prema procjenama, takav bi namet mogao donijeti oko 13 milijardi eura tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.
Hoće li ovakvi planovi postati stvarnost, još je neizvjesno. Za nove europske poreze potrebno je suglasje svih država članica. Budući da su neke zemlje već zauzele kritičan stav, pregovori o europskom proračunu (kao i ranije) najavljuju dug i težak proces.