Izvorno je ukrajinska politika planirala postupno ukidanje tog uvoza tek do 2040. godine, ali je dugotrajno odgađanje poništeno od strane suda u Beču. Sada se govori o ukidanju do 2027. godine.
Unatoč geopolitičkim tenzijama, opskrba ruskog plina prema Europi, osobito državama poput Austrije, uglavnom ostaje netaknuta. No nedavni događaji na bojištu i borba za kontrolu ključne plinske infrastrukture dodatno su zaoštrili raspravu o energetskoj sigurnosti u Europi.
U proteklom tjednu ukrajinska vojska napravila je važan korak zauzevši rusku plinsku razdjelnu stanicu u regiji Kursk. Ta stanica nalazi se na posljednjem i jedinom još uvijek funkcionalnom ruskom plinovodu koji preko ukrajinskog teritorija transportira plin u zapadnu Europu.
Trenutno je razdjelna stanica u Sudži jedina točka kroz koju ruski plin ulazi u Ukrajinu za daljnji transport europskim kupcima. Ova operacija predstavlja značajan preokret u ratu i pojačala je zabrinutost oko opskrbe plinom u zemljama poput Austrije i Mađarske, koje su gotovo u potpunosti ovisne o Rusiji za energiju.
Iako situacija ostaje napeta, Ukrajina i Rusija očito su implicitno postigli dogovor da se plinska razdjelna stanica održava u funkciji unatoč neprijateljstvima. Odluka je vjerojatno motivirana međusobnom ovisnošću o izvozu plina i prihodu, ali također ističe ranjivost energetske opskrbe u Europi.
Za Austriju, koja je 2022. godine još uvijek dobivala 80% svog plina iz Rusije, smanjenje te ovisnosti predstavlja ogroman izazov. Austrijska vlada, predvođena (ostavkom zaduženom) ljubičasto-zelena koalicijom, jasno je utvrdila da zemlja mora što prije prestati s uvozom ruskog plina. Analitičari upozoravaju da to sa sobom nosi znatne rizike, uključujući potrebu ubrzanog prelaska na proizvodnju održive solarne i vjetroelektrične energije.