Iako se proizvodi nešto manje organskih proizvoda, zabilježen je najveći izvoz organske hrane do sada, navodi Landbrug & Fødeverer.
Glavni danski izvozni proizvodi i dalje su mliječni proizvodi i meso. Osim toga, 2023. godine izvozili su se i povrće, voće te jaja. Dalje, L&F izvještava o rastu izvoza organskih pića – posebno biljnih pića – za 39 posto.
Najvažnija izvozna tržišta, osim Njemačke, Švedske i Nizozemske, bile su i daleke zemlje poput Kine i SAD-a. Na najvećem tržištu, Njemačkoj, izvezeno je organskih proizvoda u vrijednosti od 1,7 milijardi DKK, gotovo polovica ukupnog izvoza.
Udio organskih poljoprivrednih gospodarstava i organskih površina prošle je godine u Danskoj ponovno opao. Ukupna organska površina smanjila se sa 11,7% na 11,4% od ukupne poljoprivredne površine, dok je broj organskih gospodarstava pao drugi godinu zaredom.
Ovaj razvoj smatra se zabrinjavajućim u organskom sektoru, upravo sada kada je danska vlada postavila ambiciozne ciljeve da do 2030. udvostruči organsku proizvodnju. Pad organske poljoprivrede simptom je šire ekološke krize u Danskoj.
Zemlja se suočava s pogoršanjem kvalitete prirode, pri čemu naročito voda u brojnim fjordovima jako strada zbog onečišćenja dušikom. Voda u gotovo svim priobalnim područjima nalazi se u lošem ekološkom stanju zbog ispiranja dušika. Znanstvenici tvrde da je poljoprivreda jedan od glavnih uzroka ovih problema. Danska će vjerojatno (kao i Nizozemska) do 2027. godine imati teškoće u ispunjavanju pooštrenih europskih normi kvalitete vode.
Ova situacija dovela je do sve većeg osvještavanja u danskoj politici i širokim slojevima društva da je hitno potrebna akcija za zaštitu prirode, okoliša i klime. To je nedavno rezultiralo revolucionarnim poljoprivrednim sporazumom, koji uključuje i uvođenje poreza na CO2 za poljoprivredu i stočarstvo (koji već postoji za industriju).
Zanimljivo je da su čak i većina nacionalnih poljoprivrednih krovnih organizacija pristale na smanjenje poljoprivrednih površina za oko deset posto te na opsežno pošumljavanje oslobođenih poljoprivrednih zemljišta. Nedavni danski tripartitni poljoprivredni sporazum, u kojem su zajedno sudjelovali poljoprivrednici, vlada, biznis i ekološke organizacije kako bi uspostavili viziju budućnosti poljoprivrede, međunarodno je hvaljen kao primjer učinkovite suradnje.
Danska, kao i Nizozemska, ima intenzivni poljoprivredni sektor, veliku ovisnost o izvozu hrane i još uvijek značajan problem dušika. Iako Nizozemska ima nešto manje poljoprivrednog zemljišta (više od polovice kopnene površine, nasuprot gotovo dvije trećine u Danskoj), izazovi u obje zemlje su slični: loša kvaliteta vode i veliki pritisak na kvalitetu prirodnih područja.
Dok su u Nizozemskoj višegodišnji prosvjedi poljoprivrednika dominirali i blokirali rasprave o dušiku, u Danskoj do sada relativno malo otpora bilo je prema postupnoj tranziciji u poljoprivredi.