U Danskoj su se vlada i poljoprivredni sindikati složili oko znatnog smanjenja onečišćenja zraka. Do 2030. godine emisija ugljičnog dioksida trebala bi se gotovo prepoloviti, sa 15 milijuna tona na 8 milijuna tona.
Veći dio (1 milijun tona) bit će postignut obustavom proizvodnje na oko 100.000 hektara močvarnog priobalnog područja koje se do sada crpilo, ali u budućnosti više neće. Zajedno sa širokom pošumljenošću i poljoprivredom, smanjenje emisija procjenjuje se na nešto manje od milijun tona ugljičnog dioksida.
Danske vlasti su na kartama označile područja na kojima su smanjenja emisija najefikasnija. U praksi poljoprivrednik obavještava vlasti je li njegova zemlja prikladna i dogovara način korištenja. Polja obuhvaćena ugovorom moraju biti prirodno uređena. To znači da se ta područja ne smiju isušivati. Čak ni u sušnim godinama nije dopušteno njihovo korištenje za uzgoj.
Zahjtevi zelene tranzicije nisu proizašli od danske vlade, već su mjere same odredile poljoprivredne organizacije. „Preuzeli smo odgovornost da djelujemo kako bi se ostvarili ciljevi smanjenja. Političari su odgovorni pronaći sredstva za to“, nedavno je izjavio Jan Laustsen, direktor Danskog vijeća za poljoprivredu i prehranu.
U danskoj poljoprivredi bilo je poznato da će biti uvedene stroge mjere i prinude za kontrolu emisija, pa je dogovaranje temeljem vlastitih uvjeta bio bolji i održiviji izbor. Za sada je sustav zasnovan na dobrovoljnosti. Međutim, još nije jasno kakva će naknada biti ponuđena poljoprivrednicima.
„Poljoprivrednici su nesigurni i skeptični oko kakve će vrste ugovora potpisati i što to dugoročno znači“, objašnjava Laustsen. Do sada je sklopljeno vrlo malo ugovora. Također je potrebno riješiti pitanje oporezivanja eventualnih naknada.
100.000 hektara predstavlja samo 3-4 posto ukupne poljoprivredne površine Danske. „Postoji rizik da smanjenje na 100.000 hektara neće biti postignuto dobrovoljno. U tom slučaju nužne su prisilne mjere“, kaže Laustsen.
Laustsen tvrdi da, dok traju pregovori te se riješe porezna i kompenzacijska pitanja, smanjenje na 100.000 hektara mora biti izvodivo. „Poljoprivrednici razumiju da je potrebno mnogo učiniti kako bi se postigli ciljevi klimatskih i okolišnih politika“, kaže Laustsen o raspoloženju među poljoprivrednicima.
„Nitko ne voli odustati od svoje zemlje, ali ako se to učini dobrovoljno i zajednički, to bi bio veliki korak naprijed.“