Europska komisija zasad neće odobriti investicijski sporazum sklopljen prošle godine s Kinom. Pekingu i EU godinama su pregovarali o uzajamnom pristupu tržištima, ali sve više zemalja EU počinje povlačiti podršku.
Kineski konglomerati svojim širenjem i praksama dampingiranja već preuzimaju čitave gospodarske sektore, poput elektroničke industrije. Globalna korona-kriza pokazala je da zemlje moraju moći više samostalno osigurati svoje potrebe i manje ovisiti o uvozu „s druge strane svijeta“.
Odnosi s Kinom trenutno su previše narušeni, kaže europski povjerenik Valdis Dombrovskis. „U određenoj mjeri smo obustavili političko približavanje s strane Europske komisije“, izjavio je Dombrovskis, jedan od potpredsjednika Komisije.
Europski parlament (EP), koji još treba odobriti sporazum, nedavno je poručio Komisiji da zbog toga za sada može zaboraviti na to. EP je već bio kritičan prema sporazumu, a nedavne kineske sankcije protiv petorice europarlamentaraca izazvale su dodatnu odbojnost. Dok Kina ne povuče sankcije, EP neće ratificirati sporazum.
U sporazumu je predviđeno da europske tvrtke dobivaju bolji pristup kineskom tržištu. Također postoje dogovori o poštenoj konkurenciji između kineskih tvrtki i poduzeća iz EU. Primjerice, Kina je za proizvode kao što su mliječni i mesni proizvodi dijelom ovisna o uvozu iz zemalja EU.
Kina je za manje od petnaest godina gotovo u potpunosti preuzela razvijenu europsku industriju solarnih panela. Gotovo da se ne može kupiti solarni panel, a da Kina nije uključena. Država drži oko 80 posto svjetskog tržišta.
U čeličnoj industriji Kinezi također dampiraju svoje metale po najnižim cijenama. Mogu proizvoditi tako jeftino jer vrlo malo ulažu u zaštitu okoliša i minimalno poštuju radna prava.