Već treću godinu zaredom u Alžiru, kao i u drugim zemljama Sjeverne Afrike, pada premalo kiše. Nedostatak je sada narastao na 20 do 30 posto. Posljedica toga u Alžiru je pad poljoprivredne proizvodnje, osobito žitarica.
Zbog toga će alžirski troškovi uvoza žitarica biti otprilike 17 posto veći, očekuju poljoprivredni stručnjaci s nizozemskog veleposlanstva u Alžiru.
Akumulacijska jezera na sjeveru zemlje u prosjeku su napunjena samo 44 posto. Voda iz nekih jezera više se ne smije koristiti za navodnjavanje, već isključivo za pitku vodu. U velikim dijelovima zemlje, uključujući glavni grad Alžir, voda iz vodovoda je dostupna samo ograničeno, ponekad nekoliko sati tjedno.
Iskorištavanje podzemnih vodnih zaliha dodatno raste zbog dugotrajne suše: na 80 posto ukupne površine podsječne navodnjavanjem koriste se podzemne vode putem privatnih inicijativa poljoprivrednika i tvrtki.
Kako bi se ovo stanje ublažilo, alžirska vlada sada pruža subvencije poljoprivrednicima za nabavku opreme za navodnjavanje koja štedi vodu, poput kapanja. Također, vlada ulaže u više postrojenja za desalinizaciju morske vode i za ponovnu uporabu otpadnih voda.
Prema stručnjacima, zemlja mora godišnje desalinizirati 2,5 milijardi kubičnih metara morske vode kako bi zadovoljila ukupnu potrebu za pitkom vodom. Voda se gotovo i ne reciklira za navodnjavanje: samo u 17 od 172 pročistačka postrojenja pročišćena voda se koristi za navodnjavanje u poljoprivredi.
S trenutnom dostupnošću od 450.000 litara vode po stanovniku godišnje, Alžir je još uvijek ispod polovice potrebnog. Kako bi se osigurala sigurnost hrane, godišnje treba mobilizirati 15 do 20 milijardi kubičnih metara vode. Trenutno Alžir mobilizira najviše 4 do 5 milijardi kubičnih metara godišnje.
Da bi se nizozemska iskustva i stručnost povezala s problemima zemalja Sjeverne Afrike, bilo je potrebno istražiti trenutačnu situaciju korištenja vode i probleme vezane uz vodu u poljoprivredi te izazove za njihovo poboljšanje.
U toj nedavnoj nizozemskoj studiji utvrđeno je da se zemlje Magreba suočavaju sa sve većom nestašicom vode, pojačanom neučinkovitom uporabom vode i pretjeranim iskorištavanjem vodnih zaliha.
Očekivani utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu vrlo će vjerojatno dodatno rasti. To dolazi uz zaslanjivanje tla i podzemnih voda, što dodatno pogoršava pretjerana gnojidba.