Ova je odluka donesena dijelom zbog izvješća da su kritična infrastruktura, poput plinovoda i vjetroturbina, mete ruskih sabotažnih aktivnosti. U travnju je vojna obavještajna služba MIVD izjavila da Rusija također može pokušati sabotirati brojne podatkovne čvorišta smještene na dnu Sjevernog mora.
Angažiranje privatnih zaštitara ima za cilj premostiti razdoblje do početka korištenja dvaju novih višenamjenskih pomoćnih brodova u Kraljevskoj mornarici, što se očekuje vjerojatno 2026. Ministarstvo obrane nije otkrilo s kojim se tvrtkama pregovara te jesu li to isključivo nizozemske ili i europske tvrtke.
Nizozemski dio Sjevernog mora otprilike je jedan i pol puta veći od nizozemskog teritorija i jedno je od najprometnijih pomorskih područja na svijetu.
Porast uništavanja podmorskih instalacija u Baltičkom moru, uključujući podatkovni kabel koji povezuje Finsku i Njemačku, pokazuje koliko je nužna bolja zaštita kritične infrastrukture.
U studenome je kabinet Schoof usvojio zakon kako bi ojačao zaštitu kritične infrastrukture. Kad bude objavljen, tzv. KRITIS krovni zakon implementirat će ranije donijenu europsku direktivu. On definira ključne sektore te propisuje norme zaštite, analize rizika i nadzor poremećaja.