Prema Institutu Thünen u Braunschweigu, to će do 2030. godine značiti dnevni pad od više od sto hektara. To je dvostruko više nego u posljednjih deset godina kada je gubitak površina iznosio 50 hektara godišnje.
Ovaj izračunati gubitak temelji se na trenutnom političkom planiranju. Prema znanstvenicima, do 2030. bit će potrebno više od 200.000 hektara za novogradnju i izgradnju cesta. Oni navode da će planirano proširenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno fotonaponske solarne energije na otvorenom prostoru, do 2030. zahtijevati više od 100.000 hektara.
Istovremeno, sve veća područja potrebna su za gotovo prirodna staništa i spremišta ugljika radi zaštite bioraznolikosti i klime. Prema znanstvenicima, takvi društveni zahtjevi zahtijevaju promjene u korištenju zemljišta, poput pošumljavanja, sadnje šumovitih područja i navlaživanja močvarnih područja, što će ukupno obuhvatiti više od 500.000 hektara.
Autori nove studije Instituta Thünen očekuju da će konačni rezultat biti gubitak od više od 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Očekuju da će višestruka upotreba površina i područja smanjiti dio potražnje za prostorom. Kao primjeri se navode solarni parkovi na krovovima parkirališta i uz cestovne odmorišne zone, te poljoprivredna upotreba navlaženih područja porječja.