Time je završila Bayrouova kratka premijerska funkcija, a predsjednik Macron ponovno se suočava sa zadatkom pronalaska novog čelnika vlade. Odbacivanje premijera smatra se i odbacivanjem predsjednika.
Impresivnih 364 zastupnika glasovalo je protiv nepovjerenja, dok je 194 bilo za. Kako je Bayrou vodio manjinsku vladu, trebao je podršku dijela oporbe da spasi svoju poziciju. Međutim, ta podrška potpuno je izostala.
U pitanju su bili proračunski planovi kojima je Bayrou želio smanjiti deficit s 5,4 posto na 4,6 posto. Predložio je rezove u vrijednosti od 44 milijarde eura. Naglasak je bio na značajnim rezovima u državnoj potrošnji, osobito u socijalnoj sigurnosti i subvencijama za obnovljive izvore energije.
Uz te mjere plan je sadržavao i istaknute simbolične prijedloge. Bayrou je želio ukinuti dva službena praznika: Uskrsni ponedjeljak i 8. svibnja, dan kada Francuska obilježava pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Ti su prijedlozi naišli na snažan otpor i u parlamentu i u društvu.
U srijedu se u Francuskoj očekuju veliki prosvjedi protiv najavljenih reformi. Pod sloganom „Bloquons tout“ aktivisti masovno pozivaju putem društvenih mreža da se zemlja paralizira. Planirano je stotine akcija raspoređenih po gradovima i selima. To priziva uspomene na prosvjede „žutih prsluka“ kada se u Francuskoj izražavalo veliko nezadovoljstvo radom države i vlasti.
Bayrouova ostavka dio je šire političke krize koja drži Francusku u svojim zahvatima više od godinu dana. Povod je bilo neočekivano raspisivanje parlamentarnih izbora od strane predsjednika Macrona ljeti 2024., nakon velikog izbornog uspjeha Rassemblement Nationala na izborima za Europski parlament. Macron je preko prijevremenih izbora želio ojačati svoju poziciju, no taj je ulog u potpunosti propao.
Na novim parlamentarnim izborima prošle godine, krajnje desni Rassemblement National Marine Le Pen te lijevi blok bili su pobjednici. Macronova stranka zauzela je tek treće mjesto, zbog čega je sada prisiljen vladati manjinskom vladom i imati premijera iz druge stranke. To se u Francuskoj naziva 'koabitacija', konstrukcija koja je u pravilu nestabilna i koja je već nekoliko puta dovela do političkih kriza.
Osim toga, Macronovo predsjedničko razdoblje završava 2027. Francuski sud donio je prošlog tjedna odluku da je žalba na presudu protiv voditeljice RN Marine Le Pen ubrzana na početak sljedeće godine. Zbog ranije presude, ona ne smije biti kandidatkinja na političkim izborima. No ako bude oslobođena ili joj se promijeni kazna, moći će se kandidirati za Macronovu nasljednicu.
S odlaskom Bayroua Macron se suočava s imenovanjem svog sedmog premijera otkako je na vlasti u Elizejskoj palači. Predsjedništvo je ponovno obilježeno političkom nestabilnošću. Prema priopćenju Elizejske palače, nasljednik će biti objavljen kasnije ovog tjedna. Francuski mediji u međuvremenu spekuliraju da je ministar obrane Sébastien Lecornu glavni kandidat za nasljednika Bayroua.