Prema Rutteu, koji je nedavno postao glavni tajnik NATO-a, cijeli NATO se trenutno nalazi "na istočnoj granici" saveza. Time želi reći da prijetnja ne pogađa samo baltičke države nego i ostatak zapadne Europe. Prema njegovim riječima, zajednička, opsežna priprema je neizbježna.
Na NATO samitu u Den Haagu 24. lipnja Rutte želi zagovarati "kvantni skok" u obrambenoj pripravnosti. Posebno traži od europskih država članica znatno povećanje obrambenih izdataka, koje treba pretočiti u konkretnu operativnu spremnost trupa, sustava i protuzračne obrane.
Rutte tvrdi da NATO mora povećati svoju zračnu i raketnu obranu čak za 400%. Samo tako, po njegovim riječima, može se adekvatno odgovoriti na rusku prijetnju. Također, mora se bolje organizirati zaštita od hipersoničnih raketa i dronova.
Posebno se Estonija, Latvija, Litva i Finska jako brinu zbog ruske vojne agresije. Oni žele da zapadna Europa preuzme veću odgovornost za zajedničku sigurnost i pokaže solidarnost s ranjivim istočnim članicama saveza.
Rutte je naglasio kako NATO neće zaštititi maštarije. Samo realistično i odlučno djelovanje, po njegovim riječima, pruža sigurnost. Dio toga je i vjerodostojno odvraćanje: "Putin razumije samo snagu," izjavio je Rutte.
Iako je sukob u Ukrajini povod za mnoge ove zabrinutosti, Rutte je istaknuo da je ukrajinska budućnost u NATO-u nepovratna, čak i ako to možda neće biti eksplicitno navedeno u završnoj deklaraciji susreta.
Na samitu u Den Haagu zemlje NATO-a morat će donijeti odluke o visini obrambenih proračuna, raspodjeli kapaciteta i zajedničkoj proizvodnji obrambenih sustava. Rutte želi da Europa u tome preuzme veću vodeću ulogu, čak i ako bi Sjedinjene Države u studenom promijenile politički smjer.