Svjetske cijene hrane u rujnu su bile gotovo 33 % više nego godinu dana ranije. Prema mjesečnom indeksu cijena hrane Ujedinjenih naroda - Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), to je najviša razina od 2011. Od srpnja su cijene hrane porasle za više od 3 %.
Indeks cijena hrane je prosjek niza prehrambenih sirovina, uključujući biljna ulja, žitarice, meso i šećer. Indeks pretvara stvarne cijene u relativnu prosječnu razinu cijena, uspoređujući ih s cijenama iz razdoblja 2002. do 2004.
Na osnovi stvarnih cijena trenutno je teže kupiti hranu na međunarodnom tržištu nego u gotovo svakoj drugoj godini otkako su UN-ovi podaci počeli 1961. Jedine iznimke su 1974. i 1975. godine. Tada su vrhunci cijena hrane nastali nakon vrhunca cijene nafte 1973.
Poraste ove godine ponajviše uzrokuju poskupjeli troškovi sirovina, manjak radne snage zbog pandemije koronavirusa i snažno povećani troškovi transporta. Nedostatak radnika smanjio je dostupnost zaposlenika za uzgoj, žetvu, preradu i distribuciju hrane,
Nijedna sirovina nije kontinuirano bila odgovorna za prosječni stvarni porast cijena od 2000. godine. No indeks cijena jestivih uljanih usjeva ove je godine znatno porastao. Cijena biljnih ulja porasla je između 2019. i 2020. za 16,9 %.
Druga kategorija hrane koja najviše doprinosi rastu cijena hrane je šećer. Nepovoljni vremenski uvjeti, uključujući oštećenja od mraza u Brazilu, smanjili su ponudu i povećali cijene.
Žitarice su manje pridonijele ukupnom rastu cijena, no njihova globalna dostupnost je osobito važna za sigurnost hrane. Pšenica, ječam, kukuruz, sorghum i riža čine najmanje 50 % svjetske prehrane, a čak 80 % u najsiromašnijim zemljama. Svjetske zalihe tih usjeva od 2017. godine su u padu.