Upozorenje je upućeno Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Nizozemskoj. Te zemlje surađuju na planovima za zajedničke centre za povratak u zemljama izvan EU za odbijene tražitelje azila i druge migrante. Vijeće Europe naglašava da takvi „centri za povratak“ mogu biti prihvatljivi samo ako su u potpunosti usklađeni s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.
Vijeće Europe nije dio EU, već krovna organizacija desetaka europskih zemalja koja nadzire demokratsko funkcioniranje vlasti u tim zemljama.
Rizici
Povjerenik za ljudska prava Michael O'Flaherty ukazuje da premještanje osoba u centre za povratak izvan Europske unije može nositi značajne rizike. Prema njegovim riječima, oni mogu biti izloženi zlostavljanju, proizvoljnom pritvaranju ili drugim ozbiljnim povredama svojih prava. Stoga vlade moraju unaprijed pažljivo procijeniti moguće posljedice svojih planova.
Promotion
Unaprijed
Povjerenik iznosi četiri važna uvjeta. Vlade prvo moraju napraviti sveobuhvatnu procjenu svih rizika za ljudska prava i poduzeti mjere za njihovo ograničavanje. Osim toga, takvi prihvatni kampovi moraju biti stalno nezavisno nadzirani. Također, sporazumi s trećim zemljama moraju biti pravno čvrsto utemeljeni, a zemlje EU ne smiju jednostavno prebacivati svoju odgovornost na druge države. Na kraju, parlamenti, suci i javnost moraju moći nadzirati provedbu.
Djeca
Vijeće Europe posvećuje posebnu pažnju ranjivim skupinama. Djeca i druge osobe koje trebaju dodatnu zaštitu prema povjereniku ne smiju biti izložene postupcima koji bi mogli ugroziti njihova prava ili sigurnost. Transparentnost u vezi s procjenama rizika, nadzorom i sporazumima s trećim zemljama smatra nužnom.
Centri za povratak
Rasprava o centrima za povratak usko je povezana s nedavnom reformom europske azilne politike. Europski parlament je prošlog mjeseca prihvatio stroža pravila koja trebaju ubrzati povratak odbijenih tražitelja azila i omogućiti zemljama EU da uspostave centre za povratak izvan Europske unije.
Ipak, u Parlamentu je postojala jasna politička podjela glede tih pooštrenja. Pristaše smatraju nova pravila nužnima za bolje funkcioniranje postupaka povratka, dok protivnici strahuju da time slabi zaštita tražitelja azila.
Italija
U međuvremenu, iz prve evaluacije Europske komisije proizlazi da se provedba novog azilnog pakta odvija neujednačeno. Prema Komisiji, zemlje EU ostvaruju napredak u preuzimanju svojih novih odgovornosti, no još postoje ozbiljni problemi. Tako je Italija odbila više zahtjeva za prihvat registriranih tražitelja azila, dok je Grčka, prema Komisiji, poduzela korake za organizacijsko i tehničko provođenje novih postupaka.
Jamstva
Upozorenje Vijeća Europe jasno pokazuje da provedba nove europske politike povratka nije samo praktični i politički izazov, već i pravni. Organizacija naglašava da je suradnja s ne-EU zemljama moguća, ali isključivo ako je zaštita temeljnih ljudskih prava dokazana i trajno zajamčena.