Stočarstvo u Europskoj uniji smanjilo se za gotovo devet posto u proteklih dvadeset godina. To pokazuju najnoviji podaci o europskom lancu hrane. Između 2001. i 2020. ukupni broj svinja, goveda, ovaca i koza u EU smanjen je za procijenjenih 8,9%.
Najveći pad zabilježen je kod ovaca. Smanjenje broja svinja bilo je relativno skromno. Godine 2020. na farmama u EU bilo je 146 milijuna svinja, 76 milijuna goveda te procijenjenih 75 milijuna ovaca i koza. Većina stočnog fonda držala se u samo nekoliko država članica EU.
Otprilike četvrtina (23,3%) goveda pronađena je u Francuskoj. U Španjolskoj se držalo četvrtina svinja (22,4%) i ovaca (24,8%) europskih populacija. Grčka (28,8%) i Španjolska (21,4%) zajedno su držale više od polovice svih koza.
Indeks stočne gustoće izračunava se kao broj životinja po hektaru obradive zemlje. Na osnovi toga 2016. godine najveće stočne gustoće zabilježene su u Nizozemskoj (3,8 jedinica stoke po hektaru obradive zemlje), Malti (2,9) i Belgiji (2,8). Suprotno tome, stočarstvo je bilo relativno ekstenzivno u zemljama Istočnog Baltika i Bugarskoj, s manje od 0,30 jedinica stoke po hektaru.
Neke zemlje EU specijalizirane su za stočarstvo. Na primjer, Irska je prošle godine imala 8,5% goveda (gotovo isti udio kao i Španjolska), dok je Danska držala 9,2% svinja u EU (gotovo isti udio kao Francuska).
Postoje i velike razlike u veličini farmi među zemljama. Stočarske farme u Danskoj (200 grla po farmi), Nizozemskoj (185) i Belgiji (148) bile su iznimno velike. S druge strane, u Mađarskoj, Sloveniji, Litvi, Grčkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj na jednoj farmi držalo se manje od 10 životinja.